Hrvatska je pri dnu ljestvice s 40 posto populacije koja mjesečno pročita jednu knjigu. Rezultat je to istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj agencije GFK.

Zanimalo nas je imaju li Osječani vremena za knjigu i koliko vremena poklanjaju čitanju. Da knjizi baš ne ide bajno postaje jasno već na ulazu u knjižare, gdje odmah upadaju u oči veliki plakati: Totalna rasprodaja. Obišli smo nekoliko knjižara, a u svima smo dobili isti odgovor: opada prodaja knjiga.

U knjižari Nova kažu kako je najviše pala prodaja beletristike.

"Nakon uvođenja kiosk-izdavaštva pojavio se velik broj naslova po do tada nevjerojatnim cijenama od 29 kuna. Malo hrvatsko tržište postalo je pretrpano knjigama, i to nekvalitetnim. Kupci su prestali posjećivati knjižare i prodaja knjiga je pala. Danas je klasična knjiga još više ugrožena zbog sve prisutnijih elektroničkih izdanja i digitalnih medija", objašnjava Ivica Vuletić, vlasnik knjižare Nova.

Mozaik knjiga također osjeti pad prodaje knjiga.

"Osjeti se da je kriza i recesija. Manja je kupovna moć ljudi i to se odražava na knjigama. Beletristika je sada u drugom planu, stručna literatura je na vrhu ljestvice prodaje, a slijede ju rječnici", doznajemo od Mande Kozić, voditeljice knjižare.

A da nije sve tako crno kao što na prvi pogled izgleda, potvrđuju nam u gradskim i školskim knjižnicima. Posudba knjiga u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u 2011. godini bila je na razini prethodne 2010., a taj se trend nastavio i u ovoj godini. Da bi potaknuli čitanje, u GISKO-u organiziraju brojne aktivnosti, a jedna od njih je izbor najčitatelja. Uz izbor djece najčitatelja, koji je već postao tradicionalan, prošle godine prvi se put birao najčitatelj u kategoriji odraslih. Laureatkinjom je proglašena Renata Đakovac, koja je u godinu dana pročitala čak 424 knjige.

Pad broja čitatelja ne osjete ni u školskim knjižnicima. Ljiljana Šakić, knjižničarka u OŠ "Mladost", kaže da se u školskim knjižnicima još uvijek čita. Najviše se traži lektira.

“Školska djeca čitaju, a ovaj primjer pada čitanosti na njih se ne može primijeniti. Više čitaju djeca od prvog do četvrtog razreda, no čitaju i oni stariji. Osim lektire, traže se i druge knjige, primjerice beletristika ili stručne knjige, no to ovisi o fondu školskih knjižnica. Kada bi bilo više beletristike i drugih zanimljivih knjiga, i djece bi bilo više u knjižnicama" kaže Šakić.

ISTRAŽIVANJE GFK
Samo u urbanim dijelovima Hrvatske 40 posto populacije mjesečno pročita jednu knjigu, po čemu smo na dnu ljestvice, dok su rezultati prilično drugačiji na ruralnim područjima. Za usporedbu, u Njemačkoj čak 73 posto populacije mjesečno pročita bar jednu knjigu. Ipak, istraživanje provedeno na tisuću ispitanika starijih od 15 godina iz raznih dijelova Hrvatske otkrilo je da je 56 posto građana u posljednjih godinu dana pročitalo bar jednu knjigu, a u prosjeku se pročitaju tri knjige godišnje. Knjige za čitanje najčešće se nabavljaju u knjižnici (45 posto) ili posuđuju od prijatelja (38 posto), dok trećina pročitane knjige kupuje. I dalje se najčešće kupuju beletristika ili poezija te stručne knjige i knjige za djecu. Za razliku od posljednjeg istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj provedenog 2005. godine povećala se prodaja knjiga u hipermarketima, a manji je i iznos novca koji se izdvaja za knjigu. Dok je 2005. godine cijena posljednje kupljene knjige iznosila 108 kuna, 2011. iznosila je 80 kuna.
Projekt poticanja čitanja
Ljiljana Šakić, knjižničarka u OŠ "Mladost", kaže da knjižničari više nisu ljudi koji stoje iza pulta i donose čitatelju željenu knjigu, nego u školama organiziraju posebne radionice kojima motiviraju djecu na čitanje. Da je djecu potrebno poticati na čitanje potvrđuju i u OŠ "Grigor Vitez". Tamo su prije nekoliko godina imali projekt poticanja čitanja, a od tada različitim aktivnostima i programima kontinuirano rade na poticanju čitanja među djecom. Tako su prije nekoliko dana, u sklopu obilježavanja Dana škole u programu Učenici učenicima, djeca svojim vršnjacima predlagala zanimljive književne naslove.

56% građana u posljednjih je godinu dana pročitalo bar jednu knjigu.
3 knjige u prosjeku građani pročitaju godišnje
73% Nijemaca mjesečno pročita bar jednu knjigu

Vesna LATINOVIĆ/Ivana MIHALJEVIĆ (Glas Slavonije)