SiB Plus / Skidamo Prašinu

Perivoj Gradski vrt - nekadašnji ponos grada na Dravi

Perivoj Gradski vrt - nekadašnji ponos grada na Dravi

Osim što je, prije nešto manje od dvije godine, osvojio Brončani cvijet Europe, prestižnu nagradu koja se dodjeljuje najuređenijim i najčišćim gradovima Europe, Osijek za svoje parkove i perivoje ima priznanje samih Osječana, ali i mnogih turista. Slavonsko središte vrvi zelenilom i cvijećem, čime se rijetki gradovi mogu pohvaliti.

U 18. stoljeću uz slavonske dvorce građeni su veliki perivoji engleskog tipa, a Osijek se, nezaostajući ni danas, isticao lijepim i raskošnim zelenim površinama. 1710. godine grad je dobio svoj prvi javni park kojega su uredile vojne vlasti, prvotno na Vinskom trgu, a kasnije na Glavnom trgu u Tvrđi.

1750. godine nastaje Gradski vrt kojem je površina bila 42 484 m², veličine približne današnjem Perivoju kralja Tomislava, a nalazio se na mjestu današnjeg osječkog nogometnog stadiona nazvanog po njemu. Vrt je bio izgrađen u stilu francuske vrtne arhitekture, neki kažu da je bio imitacija bečkog Schönbrunna, što ne čudi jer je pridošlo njemačko stanovništvo, koje je grad naseljavalo posebno u 18. stoljeću, nastojalo stvoirti urbanističku kopiju Beča. Od tih dana, Osijek „vuče“ naziv 'mali Beč'.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Gradski vrt ubraja se među prve javne perivoje u svijetu i bio je vrlo važno društveno, kulturno i gospodarsko okupljalište. Iako je ostalo vrlo malo zapisa, o vrtu najviše saznajemo iz razglednica i fotografija. Na žalost, ne znaju se imena projektanata ni vrtlara. Tih godina Osijek je brojao 10 000 stanovnika koji su do Gradskog vrta dolazili konjskim tramvajem, kočijom, biciklom, a kasnije i automobilom.

Na ulazu u vrt nalazila se velika klasicistička zgrada, tada najveća plesna dvorana u Osijeku, gradska bolnica, glazbeni paviljon, streljana i veliki staklenik. Prekrasni secesijski zdenac koji se danas nalazi uz osječku promenadu, vrtu je 1903. godine poklonio grof Pavle Pejačević Virovitički. Čak postoji igra riječima vezana uz taj događaj jer se nagađa da se vrtu „tepalo“ 'Schönbrunn' upravo zbog tog zdenca - schön Brunn, na njemačkom jeziku znači 'lijepi zdenac'. Spominju se i zanimljiva arhitektonska riješenja: divlji kesteni poredani u cik-cak kako bi izgledali da iu u beskonačnost, duge šetnice omeđene šišanim grabom tzv 'šenbrunski zid'. Tako i ne čudi što su se u Gradskom vrtu održavale vrtne priredbe, cvijetni korzo, pokladne priredbe te šahovske zabave. 1889. godine ondje je održana gospodarska izložba, a 1890. godine iz vrta je, prvi puta u Osijeku poletio balon na topli zrak.

Prethodno spomenuti glazbeni paviljon bio je dio bujnog zelenila, a drvored iza njega vodio u je drugi dio vrta. Pedesetih godina dvadesetog stoljeća prenesen je u tadašnji Park kulture (Perivoj kralja Tomislava), ali je sredinom stoljeća potpuno uništen. Vrijeme je pokazalo da je ta odluka da se paviljon prenese bila kriva, što je doprinijelo njegovu uništenju, a danas nam o tome svjedoče samo poneki zapisi i fotografije.

Perivojem Gradski vrt su dominirali cvjetnjaci različitih geometrijskih oblika, obrubljeni živicom od šimšira, drvoredi divljih kestena, graba, javora, jablana, lipe, posebno je lijepa bila aleja ruža. Za bilje se brinuo jedan vrtlar, a nazivan je perivojnik, dok su na red i dobro ponašanje građana brinuli redari.

Treba svakako i spomenuti kako je Osijek 28. kolovoza 1809. upravo u velikoj zgradi perivoja Gradski vrt proglašen slobodnim kraljevskim gradom.

Dva svjetska rata pridonijela su uništavanju, a 1950. godine Gradski vrt i službeno je izbrisan s osječke mape. Tadašnja vlast smatrala je takav perivoj buržujskim i zastarjelim. Ono što se tada cijenilo bio je fizički rad koji je bio u svakoj suprotnosti s uživanjem i šetnjama koje je perivoj nudio. Htio se uništiti taj duh prošlih vremena koji se smatrao dekadentnim, a bilo je moguće samo ulaganje u budućnost. Športski objekti i stambene zgrade smatrane su simbolom napretka. Posljedice rata i sve to rezultiralo je sravnjivanjem Gradskog vrta i uništenjem velikog dijela tradicije, načina života i identiteta grada.

Trentuno je u tijeku obnova Paviljona Gradski vrt, jedinog preživjelog dijela parka. Kad se završi Paviljon bi trebao imati plesnu dvoranu, kavanu, kuhinju, skladište, sanitarne čvorove, klupski prostor, foaje s garderobom, te izložbeni prostor.

Izvor: Gucunski, D., Osječki perivoji i drvoredi, Osijek, 2002.

Tekst: Vlatka Tikas

 


Izdvojeno

Reci što misliš!