Činjenicu da ljudski organizam čini preko 70% vode, kao i onu kako dnevno treba popiti barem dvije litre tekućine – ljeti i više, jako dobro zna većina ljudi. No to ne znači da ta ista većina gore navedenom pridaje previše pozornosti. Naročito kada je odabir tekućina u pitanju. Kava, čajevi, gazirani i zaslađeni voćni sokovi, a naročito alkohol, ne samo da se ne ubrajaju među tekućine koje hidriraju organizam, nego dio ovih napitaka ima čak diuretski učinak, što znači da pospješuje dehidraciju!

Za najveći broj simptoma nedjeljnog mamurluka, nakon lude subotnje noći, kriva je upravo izrazita dehidracija organizma! Iskusni partijaneri jako dobro znaju da se mamurluk vrlo učinkovito ublažava, ili čak u potpunosti zaobilazi, pijenjem čiste vode uz alkohol, ili barem pijenjem veće količine vode pri završetku izlaska.

Osim što čini veliki dio našega organizma, voda je vrlo važna sastavnica većine biokemijskih procesa u organizmu, normalnog funkcioniranja stanica i organa, sudjeluje u probavi, metabolizmu, kao i izlučivanju toksina i otpadnih tvari iz tijela. Dvije litre tekućine (osim vode, to mogu biti nezaslađeni sokovi od voća ili povrća) dnevno u najvećem se dijelu literature navode kao minimum u normalnim uvjetima, što znači da se u ljetnim mjesecima ta količina povećava, naročito prilikom bavljenja nekom rekreativnom, sportskom ili bilo kojom drugom fizičkom aktivnošću!

Ukoliko se radi o aktivnostima koje traju sat vremena ili kraće, za nadoknađivanje tekućine sasvim je dovoljna i optimalna najobičnija voda. No, ukoliko se radi o dužim vremenskim razdobljima intenzivnog fizičkog naprezanja, naročito pri povišenim temperaturama, preporučuje se posegnuti za izotoničnim napicima. Velike količine vode, naime, pospješuju rad bubrega i brže izlučivanje tekućine iz organizma. Na ovaj se način puno brže gube i minerali i soli, a pribrojimo li tome elektrolite izlučene znojenjem, gubici ovih spojeva vrlo su veliki.

Izotonični napici imaju jednaku osmolarnost (koncentraciju otopine, pojednostavljeno rečeno) kao i krvna plazma, zbog čega se puno brže apsorbiraju u organizam, a obogaćeni su i elektrolitima (kalij, magnezij, natrij, kalcij, klorid...) koje je, uslijed pojačanog lučenja znoja i urina, potrebno nadoknaditi. Neki čak sadrže i određenu količinu ugljikohidrata, za bržu nadoknadu energije.

Kada govorimo o ambalaži, opće je poznata činjenica kako je većina plastika u kojima se može kupiti flaširana voda, sokovi ili napici izuzetno štetna. Velika većina plastika pri dužem korištenju luči štetne, pa čak i kancerogene spojeve, od kojih neki utječu i na lučenje određenih hormona u organizmu. Postoje i takozvane dobre plastike, od kojih se proizvode sportske bočice za višekratnu upotrebu. No, kada je bilo kakva plastika u pitanju, najsigurniji vjerojatno možemo biti samo pijući iz dobrih, starih, iako puno težih i manje praktičnih staklenih boca!

I na kraju najvažnija stvar: Kada osjetite žeđ, organizam se već nalazi u laganoj dehidraciji! Zato je najbolje, naročito ako se spremate vježbati ljeti, piti prije nego se osjećaj žeđi uopće javi! Unošenje čiste vode u organizam više puta dnevno vrlo je korisna i dobra navika. A kada se jednom stvori, puno se manje mora o tome razmišljati. Voda održava organizam u homeostazi – optimalnom stanju tjelesnih stanica, tkiva, organa i tekućina, a time i na optimalnoj razini učinkovitosti. Pospješuje izlučivanje toksina, pročišćava organizam, čak ga i rashlađuje.

Sadržaj se nastavlja...

Općenito, kada govorimo o rehidraciji i rashlađivanju organizma pritisnutog ljetnim vrućinama, voda je nezamjenjiva – izvana i iznutra!

Tekst: Bojana Muačević Gal, prof. kineziologije i Centar kulture tijela Gea