No Drugi svjetski rat zaustavio je razvoj zrakoplovstva na našičkom području i trebalo je 40 godina da taj sport ponovno počne oživljavati.

Ideju odmrzava Franjo Kapetanović, profesor fizike i tehničkog obrazovanja u Srednjoj školi Isidora Kršnjavoga u Našicama, koji je 1972. uspio konstruirati i izraditi prvi motorni zmaj u tadašnjoj državi.

Sadržaj se nastavlja...

Kapetanović je zaslužan i za osnivanje novog aerokluba Delta krila 1980., a u kojem se najviše njeguje zmajarstvo. A zahvaljujući upravo njemu taj sport u Našicama ne stagnira, a uspjesi letenja i pionira letača izvrsni su.

- Našice su tridesetih godina prošlog stoljeća bile prve u zmajarstvu i dok su se klubovi u Varaždinu i Sisku osnivali, deset našičkih letača na čelu s grofom Pejačevićem već je letjelo. Letjelicu su kupili u Njemačkoj - vratio se u prošlost prof. Kapetanović, rekavši kako je nedavno izdana knjižica o razvoju sportskog zrakoplovstva u Našicama autora Branka Kranjčeva. Sportsko zrakoplovstvo, kaže, obilježio je njegov legendarni skok sa zgrade srednje škole 1986. godine.

Kapetanović je, inače poznat po nebičnim terenima za polijetanje i slijetanje. "Čim je ravnatelj Patajac službeno otišao u Zagreb, uz pomoć članova kluba dovukao sam letjelicu na krov škole i skočio. Propala je nastava, a klub je morao platiti štetu, jer su učenici trčali do pruge za letjelicom i pritom izgazili žito u polju. Nakon toga preživjeli smo i državno prvenstvo zmajara u Sloveniji, kao i prvo državno prvenstvo motornih pilota. Naši članovi i danas redovito sudjeluju na natjecanjima i smotrama", kaže prof. Kapetanović.

Mnogi su prepoznali svoj neostvareni životni san za letenjem, pa se priključuju klubu, u kojem je trenutačno 30-ak članova. Malu flotu čini 18 motornih pilota, dva pilota instruktura i dva pilota jedriličara. Aeroklub ima dva bezmotorna zmaja, jedan motorni, tvornički, kupljen nakon što su prodana tri izgrađena u školskoj radionici, te jedan paraglajder. Problem razvoju sportskog letanja su sredstva, jer sve što je stvoreno rezultat je ponajprije svestranog rada darovitog profesora Kapetanovića i vrijednih članova.

TEKST: Snježana Fridl (Glas Slavonije)